University of Applied Sciences
Kontakt   HR | EN
Agencija za znanost i visoko obrazovanje Certifikat za uspješno upravljanje kvalitetom ISO 9001:2008 Erasmus sveučilišna povelja Superbrands EFMD QUDAL
 
Vijesti








Predstavnici Vern'-a posjetili skup "Science in society 2005. forum" u Bruxellesu

Predsjednik Upravnog vijeća Visokog učilišta VERN' Branko Štefanović i pomoćnik izvršnog direktora za marketing i korporativne komunikacije Ivo Ivančić službeno su boravili prošli tjedan u glavnom gradu Europske unije – Bruxellesu i sudjelovali na skupu «Science in Society Forum 2005».

O tome s kime su održali sastanke, koji su rezultati tih razgovora i kakva je klima pred početak hrvatskih pristupnih pregovora, razgovarali smo s gospodinom Štefanovićem, neposredno po poratku iz Bruxellesa.

Gospodine Štefanoviću, koji je bio cilj putovanja Vas i Ive Ivančića u Bruxelles i je li to putovanje bilo na tragu međunarodne suradnje VERN'a s drugim institucijama?

Branko Štefanović: Na poziv gđe Doris Pack – koordinatorice Odbora za obrazovanje u Europskom parlamentu i naše drage i česte gošće, kolega Ivančić već drugu godinu zaredom usavršava svoja znanja stečena na VERN'u u njezinim uredima u Europskom parlamentu. Ove godine poziv je dobio i naš student Luka Đurić. Za njihova boravka u Bruxellesu gospođa Pack je spomenula kako bi bilo dobro da se VERN' pojavi na Forumu «Science in Society – 2005» i upozna s novim trendovima u približavanju znanosti i društva. To je dakle bio neposredni povod našeg puta.
Međutim, boravak smo iskoristili i za posjet nekim nama srodnim ustanovama u samom središtu Europske unije s kojima bismo mogli ostvariti korisnu suradnju.
Imali smo veoma zanimljiv razgovor s dekanom United Bussines Institutes (UBI), gospodinom Francois d'Anethanom u kojem je jasno definirana obostrana volja za suradnjom na umrežavanju nekih srodnih studijskih programa.

Postoje li neke dodirne točke?

Branko Štefanović: Dapače, mnoge! Moglo bi se reći da je UBI u Bruxellesu ono što je VERN' u Zagrebu – privatno visoko učilište koje izvodi isključivo poslovne studije i to prema načelima interaktivne i obvezne nastave u malim grupama, baš kao i mi. Studije izvode sukladno odredbama Bolonjske deklaracije.
prijediplomski studij im je čak i sadržajno veoma sličan našoj Ekonomiji poduzetništva.
Ono što oni imaju, a mi još nemamo, su MBA studiji iz 5 različitih poslovnih područja. Upravo to je izvrsna podloga za plodnu suradnju – podudarnost prijediplomskih studija otvara mogućnost umrežavanja na diplomskoj razini – dakle na specijalističkim, magistarskim i MBA studijima.

Možete li nam već sada reći kako će VERN'ovi studenti «profitirati» od te suradnje?

Branko Štefanović: Dakako da mogu. Poznato je da smo Nacionalnom vijeću za visoko obrazovanje RH uputili na odobrenje 4 programa dvogodišnjih specijalističkih studija na magistarskoj razini. Istodobno smo ih uputili na stručnu međunarodnu evaluaciju stručnjacima Sveučilišta VAASA iz Finske s kojima već godinama uspješno surađujemo. Sve bi to trebalo biti gotovo do 15. lipnja, tako barem kažu u Vladi RH.
U tim našim studijskim programima ima prostora za ugradnju nekih izbornih paketa koje mi ne možemo izvoditi jer za to još nemamo kvalificiranih stručnjaka, a UBI ih uspješno već godinama izvodi u okviru svojih MBA studija – primjerice paketa kolegija iz područja međunarodnog lobiranja, kad je u pitanju specijalistički studij Upravljanje poslovnim komunikacijama ili iz područja «New Ventures» kada se radi o specijalističkom studiju Poduzetničko upravljanje.
Studenti koji upišu takve UBI-eve izborne pakete dobivaju dvostruke diplome, VERN'ovu diplomu specijalističkog magisterija i UBI-ev međunarodni MBA.

Koja su Vaša zapažanja sa «Science and Society Foruma 2005»?

Branko Štefanović: Impresivno je bilo vidjeti koliko EU posvećuje pažnje i čini napora de se ostvari koncept «Europe znanja» kojim bi EU trebala postati najnaprednija, na znanju utemeljena zajednica u svijetu. Prema tzv. Lisabonskoj agendi rok za to postignuće je 2010. godina. Iz onoga što je prezentirano na Forumu teško je zaključiti hoće li cilj biti postignut u zadanom roku, ali je više nego sigurno da će biti golemog napretka u približavanju znanosti mjestima demokratskog odlučivanja i najširoj javnosti, a to je u krajnjoj liniji najvažnije.
Moje osobno zapažanje je da u europskim znanstvenim krugovima još uvijek nije prihvaćeno razmišljanje o, po mom mišljenju nesumnjivoj potrebi uključivanja PR struke u procese komuniciranja znanosti i društva. Naime, prezentirani su iznimni, ali, osim nekoliko rijetkih izuzetaka, uglavnom smješno nespretni, napori da se iz znanstvenih ištraživaća, koji su po definiciju nezainteresirani za komunikaciju izvan svoje uske specijalnosti, načine «vješti» komunikatori razumljivi širokoj javnosti. Na žalost ni riječi o tome da bi se u tu svrhu, na posebno strukturiranim studijima, mogli stvarati PR profesionalci čija struka ne bi bila znantveno-istraživačka, već prvenstveno komunikacijska, ali znalački specijalizirana za popularizaciju znanstvenih tema. Naravno da je ovo moje zapažanje debelo pod utjecajem mog poduzetničkog habitusa u visokom obrazovanju – ja, naime, već sutra krećem stvarati takav studij, ako me netko na vrijeme ne zaustavi.

Koliko je bilo hrvatskih predstavnika na «Science and Society Forumu 2005»?

Branko Štefanović: Jako malo. Od preko 1.000 sudionika bilo nas je otprilike za prste jedne ruke uključujući nas dvojicu. To najbolje oslikava zainteresiranost odgovornih subjekata naše akademske zajednice za zbivanja u europskom akademskom okruženju, nažalost.

Rekli ste da ste posjetili Europski parlament i imali razgovore u Uredu Doris Pack, a također ste tijekom tri dana Foruma bili u Europskoj komisiji i sastali se s europskim povjerenikom za znanost i istraživanje dr. Janezom Potočnikom. Kakvi su Vaši dojmovi rada EU institucija?

Branko Štefanović: Europski parlament u Bruxellesu je bio praktički prazan, jer su zastupnici taj tjedan zasjedali u Strasbourgu. Mogu vam samo reći da je zgrada zastrašujuće velika i u meni aktivira simptome birokratofobije. Ured Doris Pack, u kojem je, usput rečeno, kolega Ivančić doma, zanimljiv je prostor s nekoliko vidljivo istaknutih hrvatskih predmeta (vučedolska golubica, Meštrovićeva Povijest Hrvatva, slika biskupa Komarice...), što svakako godi vidjeti i podsjetiti se na iskrenu podršku koju ta ugledna europska dama daje Hrvatskoj.
Kolega Ivančić imao je susret s europskim povjerenikom Potočnikom u okviru sastanka sudionika mlađih od 25 godina. Koliko znam, izmjenili su nekoliko kurtoaznih rečenica, sasvim dovoljno da Ivo, koliko poznajem njegove komunikacijske i diplomatske sposobnosti, već pri sljedećem susretu popije s njim kavu.
Nije bilo dovoljno vremena da upoznam rad EU institucija do te mjere da bih se o njima mogao odgovorno izjašnjavati, ali prvi dojam jest golema birokracija, koja, s obzirom na kulturološku heterogenost EU, valda ima svojih opravdanih razloga.

Kako će ulazak Hrvatske u EU utjecati na studente VERN'-a? Otvaraju li im se time nove mogućnosti nastavka školovanja ili zaposlenja?

Branko Štefanović: Mogućnosti za nastavak školovanja ne ovise toliko o ulasku u EU, koliko o uspostavi Bolonjske deklaracije u RH. Mi smo zemlja kandidat i otvoreni su nam putevi studentske razmjene ukoliko poštujemo općeprihvaćena mjerila u visoko-obrazovnim sustavima EU. Dobro je poznato da je tu VERN' prvi u Hrvatskoj i da neki naši bivši studenti već studiraju na magistarskim studijima u EU. Ulazak Hrvatske u EU to će zasigurno učiniti još lakšim.
Što se tiče zapošljavanja, VERN'ovi studenti s tim, koliko mi je poznato, ni danas nemaju većih problema. Treba imati na umu da se, u tom smislu, u EU ulazi korak po korak i da zemlje koje su ušle u zadnjoj rundi nemaju još slobodan pristup tržištu rada EU, već će na to čekati nekoliko godina.
Rješenje je stvaranje novih radnih mjesta u RH, a tu bi VERN'ovi poduzetnički novaci trebali pokazati svoju pravu snagu.

Za kraj, očekujete li da će pristupni pregovori započeti 17. ožujka? Što o tome kažu u hrvatskoj Misiji pri EU?

Branko Štefanović: U hrvatskoj Misiji o tome nismo puno govorili, oni moraju u istupima biti oprezni. Bilo je više riječi o pristupnim programima iz kojih bi se mogli financirati neki budući VERN'ovi projekti. Na povratku smo na zračnoj luci sreli glavnog hrvatskog pregovarača g. Vladimira Drobnjaka i proveli dosta vremena časkajući na temu 17. ožujkla. Opći dojam je: više ne, nego da, ali ako se to i ne dogodi, treba zauzeti pozitovan stav jer će nam to dati više vremena za pripremu pregovaračkog nastupa.
Bilo nam je drago što se g. Drobnjak, kao nedavno i finski veleposlanik, zainteresirao za naše mišljenje o tome kako se razvija situacija u svezi usklađivanja s Bolonjskim procesom. Dobro smo ga brifirali.

 
Datum objave: 15.3.2005.
 
Galerija slika:
 
Ključne riječi: VERN, Branko-Štefanović, Science-in-Society-Forum-2005
 
Pošalji na: Pošalji na facebook Pošalji na twitter
 
Vezane novosti
 

na vrh