University of Applied Sciences
Kontakt   HR | EN
Agencija za znanost i visoko obrazovanje Certifikat za uspješno upravljanje kvalitetom ISO 9001:2008 Erasmus sveučilišna povelja Superbrands EFMD QUDAL
 
Vijesti








Društvo, održivi razvoj i turizam

Izazovi u odnosima s javnošću – intervju s VERN'ovim profesorom Ivanom Tantom

Voditelj VERN'ovog specijalističkog diplomskog studija Upravljanje poslovnim komunikacijama, prof.dr.sc. Ivan Tanta potpredsjednik je i član Upravnog odbora Hrvatske udruge za odnose s javnošću, te komunikacijski stručnjak s višegodišnjim iskustvom. S prof. Tantom smo analizirali aktualne komunikacijske izazove u društvu, održivom razvoju kao preduvjetu za daljnji razvoj društva, te komuniciranju hrvatskog turizma.

1. Koji su prema vašem mišljenju najveći aktualni komunikacijski izazovi – u korporativnim organizacijama i u društvu?

Držim da je, kako globalno tako i lokalno, primjetan nedostatak povjerenja. To je jedan od osnovnih temelja za uspješnu komunikaciju, a njega manjka. Građanima se često komuniciraju netočne informacije, a to može biti vrlo opasno. Govorimo li o društvu onda ćemo lako uočiti kako smo tijekom ovog ljeta doživjeli nesreću u pravom smislu riječi. Suša i požari pokazali su nam da nam valja zasukati rukave. Ne želim ovdje govoriti samo o preventivi, već želim reći nešto o obrazovanju. Ono zaista jest ključ društvene odgovornosti. Ne možete biti odgovoran član zajednice ako vam nedostaje elementarnog obrazovanja. Kada govorimo o korporativnim komunikacijama, pogledajte kako kanali masovnih komunikacija kao najobičnije transmisije "nabrijavaju" informacije o rezanju broja zaposlenih, kako bi se otupila oštrica krize. Time se u vrijeme krize, ionako senzibilizirana javnost dodatno zabrinjava, pa se čini kako je našim kanalima masovnih komunikacija filozofija "što gore to bolje", zapravo normalno stanje stvari.

2. Neosporno je da se daljnji društveni i gospodarski razvoj mora početi više temeljiti na načelima održivog razvoja. Koliko uspješno glavni komunikatori komuniciraju ovu temu prema općoj javnosti? 

Mislim da mi ovoj temi pristupamo s pozicije sporadičnosti. S jedne strane imamo sjajne primjere prakse održivog razvoja, dok se s druge strane ponašamo kao da za to nismo niti čuli. U medijima se neke teme i pojave objašnjava pomalo hermetički, teško i komplicirano, a to stvara nezainteresiranost kod šire javnosti koja bi trebala svjedočiti o održivom razvoju, tim više što se taj pojam dotiče svakoga od nas. Održivom razvoju komunikatori bi trebali prići kao otvorenju Olimpijskih igara, znanstveno popularno, akcijski, poučno poput emisija "odabrao Đelo".

3. Koji bi to bili glavni komunikatori teme održivog razvoja i koje bi poruke trebali upućivati svojim javnostima?

Prije svega kanali masovnog komuniciranja, a uz to i svi oblici novih medija. Bez njih, ali i njihovog medijskog prostora, bilo kakva akcija je nemoguća. No, problem je i u načinu na koji se toj temi pristupa. Komercijalni mediji temi pristupaju sa stanovišta profita – zanimljivija tema je čitanija, slušanija i gledanija, ima više klikova, a shodno tome donosi i više novaca. Pojam održivog razvoja zahtjeva znanstveno popularni pristup i analizu na nivou pojedinca, jer inače neće biti shvaćen. Fraze i velike riječi izgubile su svoje značenje u političkom folkloru, pa javnost u njih više ne vjeruje. Jednako tako, ako temu održivog razvoja objašnjavate velikim riječima, konzumenti se neće prepoznati i sav trud bit će uzaludan.

4. Kako objašanjavate činjenicu da se do sada niti jedna politička stranka koja zagovara i propagira isključivo teme održivog razvoja, nije uspjela ravnopravno nametnuti na političkoj pozornici, već sve više-manje obitavaju na političkim marginama?

Održivi razvoj i društvena odgovornost nisu teme na kojima političari ili stranke mogu poentirati. S jedne strane, kao što smo rekli zbog sveopće slabe upućenosti u taj problem, a potom i zbog obrazovanja koje, po mom mišljenu, u mnogim slučajevima ne prati dovoljno dobro problem održivog razvoja. Uz to spomenuo bih još i pitanje interesa, kako sukoba interesa, tako i materijalnog interesa pojedinca. Dok je toga, ta se tema neće moći nametnuti, jer će uvijek biti onih koji će je marginalizirati zbog svojih osobnih interesa. Čak i pod uvjetom da se razne male i marginalne stranke ujedine, trebat će im vremena da postanu prepoznatljivi. Kad postanu prepoznatljivi i recimo jaki, trebat će im razumijevanje javnosti, a to je najteže postići.

5. Turizam je jedan od najjačih hrvatskih izvoznih brandova i jedna od najvažnijih gospodarskih grana u državi. Iza nas je, mnogi je nazivaju, "rekordna sezona". Koliko je sa stajališta struke, uspješna komunikacija hrvatskog turizma, poglavito prema novim javnostima?

Komuniciramo osrednje loše. Hvalimo se kada CNN objavi naš spot ili kada naš promidžbeni film osvoji značajnije mjesto na nekoj turističkoj smotri, ali ne vidim da je riječ o stalnim naporima da se Hrvatska, ne predstavi, nego predstavlja, dakle da se radi kontinuirano. Čini mi se da je uvjerenost u četveromjesečnu sezonu u našoj zemlji petrificirana. Umjesto da imamo, kao što držim da možemo, sezonu u trajanju od deset mjeseci ili čak cijele godine, jer i Beč i Venecija i Budimpešta imaju sezonu cijele godine. Imidž se stvara kada zbrojite identitet i komunikaciju. Ako je u toj jednadžbi nešto loše postavljeno onda ćete imati problema. Rekordne sezone kod nas su rekordi na kratke staze. Pomislite kakvi bi rezultati bili kada bi se komuniciralo o cjelogodišnoj sezoni i kada bi se turistima ponudilo sve ono što i očekuju: zabavne parkove, velike marine, skupe dućane, uređene i zaštićene spomenike, sigurnost, jeftin prijevoz na otoke, dobre koncerte i slično. Sve to ne ovisi o suncu i lijepom vremenu, već o nama samima.

6. Koliko se uspješno po vašem mišljenju hrvatski turizam prilagodio novim oblicima komunikacije – društvenim mrežama, viralnom komuniciranju, itd.?

Relativno dobro i tu vidim šansu. Naravno, ako realno neće pratiti virtualno bit će problema, ali za sada ne bih želio biti toliki skeptik. Vjerujem da smo u ovom segmentu komuniciranja u korak sa svijetom.

 
Odjel za komunikacije
Autor fotografija: Petar Vučetić
 
Datum objave: 20.9.2012.
 
Ključne riječi: VERN, Upravljanje-poslovnim-komunikacijama, odnosi-s-javnošću, profesor-Ivan-Tanta, izazovi-u-odnosima-s-javnošću, intervju-s-vernovim-profesorom-Ivanom-Tantom
 
Pošalji na: Pošalji na facebook Pošalji na twitter
 
Vezane novosti
 

na vrh