University of Applied Sciences
Kontakt   HR | EN
Agencija za znanost i visoko obrazovanje Certifikat za uspješno upravljanje kvalitetom ISO 9001:2008 Erasmus sveučilišna povelja Superbrands EFMD QUDAL
 
Vijesti








Socijalno poduzetništvo

Naša kolegica Tena Pick angažirana na projektima socijalnog poduzetništva u Indoneziji

Socijalno poduzetništvo poprima sve značajniju ulogu u današnjem svijetu, a pretpostavlja se kako će i poslovni sektor, zbog razvoja društveno odgovornog poslovanja i sve većeg trenda brige stanovništva za okoliš i zajednicu, uskoro postati svjesnije svih potencijala i vrijednosti ovog vida poduzetništva. U to se uvjerila i naša kolegica Tena Pick koja je nakon studija Ekonomije poduzetništva upisala diplomski studij Socijalnog poduzetništva na HULT International Business School u Londonu, a nedavno se vratila iz Indonezije gdje je iz prve ruke osjetila što je to socijalno poduzetništvo i kako se ono manifestira na zajednicu.

1. Kako si se uključila u projekt socijalnog poduzetništva u Indoneziji?

Dio je to Modula D, svojevrsnog kolegija na Hultu koji je zamišljen kao praktična primjena znanja kroz Action Learning projekte. Fakultet obično pronađe klijente za koje onda studentski timovi predlažu rješenja kao vanjski konzultanti. Budući da moj kolega radi u nadzornom odboru jednog NGO-a u Jakarti, doznali smo da im je potrebna pomoć na projektu pretvaranja kravljeg izmeta u bio energiju. Hult je podržao prijedlog mog tima i dobili smo priliku otputovati u Jakartu i raditi na projektu.

2. Koliko vas je bilo u timu i koliko ste boravili u Jakarti?

Bilo nas je petero – Joshua Rajkumar iz Indije, Friddy Hoegener i Sebastian Reichmann iz Njemačke, Rizki Penna iz Indonezije i ja. Pravi mali međunarodni, ali i interdisciplinarni tim, što je bila naša najveća prednost, ali i najveći izazov. U Jakarti smo proveli pet tjedana, s time da smo svaki vikend putovali u "naše" selo Gambung i radili razna mjerenja na terenu.

3. Koji je bio vaš osnovni zadatak?

Došli smo na poziv NGO organizacije Satoe Indonezije, koja se bavi prvenstveno obrazovanjem i razvojem ruralne Indonezije. Ovo im je bio prvi susret s ovako zahtjevnim projektom (pretvaranjem kravljeg izmeta u bio energiju op.a.) i tražili su da im pomognemo u izradi strategije za daljnje proširenje projekta. Iako se projekt odvija pod sponzorstvom HSBC-a i potpuno je financiran, nas je zanimalo kako takvi projekti mogu koristiti zajednicama i kada nisu financirani iz vanjskih izvora. Nakon što smo izvidjeli teren, proveli istraživanja po kućanstvima i uskladili sve tehničke detalje, počeli smo s izradom poslovnog plana i priručnika s potpunom strategijom za postavljanje malenih generatora struje i plina. Naš je cilj bio izraditi plan koji će svakom kućanstvu u ruralnoj Indoneziji omogućiti neovisnost o tržištu plina, te na taj način doprinijeti povećanju prihoda kućanstava.

4. Koliko ste bili uspješni u projektu?

Projekt, odnosno njegova pilot faza koju smo provodili je postigla veliki uspjeh. Nakon mjesec dana rada na terenu, uspjeli smo proizvesti dovoljno struje i energije za neovisno funkcioniranje mjesne zajednice. Na temelju tog uspjeha, stanovnici okolnih kuća su počeli dijeliti naš entuzijazam i postali ozbiljno zainteresirani za ugradnju bio generatora, tako da se naša suradnja s lokalnom zajednicom nastavlja na instalaciji novih generatora.

5. Kakve su koristiti od ovog projekta za lokalno stanovništvo?

Osnovna korist je smanjenje bio otpada. Naime, stanovništvo kravlji izmet baca u rijeku i tako je zagađuje, čak i do te mjere da je u zadnjih nekoliko godina zabilježen drastičan rast broja oboljelih od kožnih bolesti. Pored toga, većina kućanstava kuha na plin koji dobavljaju od državne tvrtke, a budući da je cijena plina poskupjela, mnoga si ga kućanstva više ne mogu priuštiti. Taj isti plin rijetko kada uopće i stigne do udaljenijih sela, pa mnogi počinju kuhati na drva i ugljen, što pak uzrokuje brojne respiratorne poteškoće kod stanovništva. Preradom izmeta ova se tri problema značajno umanjuju, a stanovništvu se otvara i mogućnost dodatne zarade.

6. Na koji način promovirate svoj rad i aktivnosti, budući da je riječ o projektu tj. rezultatima projekta vrijednima širenja?

Uz pisanje bloga i komunikaciju putem Twittera, najviše smo se posvetili stvaranju kontakata kroz zajednicu Hult alumnija, koja je razgranata po cijelom svijetu i u kojoj smo našli mnoge korisne kontakte ljudi koji se bave obnovljivim izvorima energije. Uz to, naš kolega Rizki Penna je "majstor networkinga", tako da smo među ostalima održali i sastanke s ministrom malog i srednjeg poduzetništva Indonezije, te savjetnikom Indonezijskog predsjednika za održivi razvoj. Mišljenja i preporuke koje smo dobili od ljudi u struci bile su i više nego pozitivne i definitivno su nam olakšale pristup zajednici i informacijama. Također, priču o našem uspjehu bi uskoro trebao objaviti i BBC na svom web-u.

7. Za kraj, možeš li nam opisati što za tebe znači sudjelovanje u ovom projektu, te kako ovaj boravak u dalekoj destinaciji i interakcija s različitim kulturama utječe na tvoj poslovni i osobni razvoj?

Mogu sa sigurnošću reći da sam u mjesec dana u Jakarti naučila više nego u godinu dana diplomskog studija. Teorija je jedno i nužna je, ali bez prakse i gacanja po blatu i kravljem izmetu u četiri ujutro nema socijalnog poduzetništva. Raditi s timom ljudi koji su vrhunski stručnjaci u svom području je naravno olakšavajući faktor i bez njih ovaj projekt ne bi bio ni upola tako uspješan kao što na sreću jest.

Naučila sam najvažniju lekciju – zaboravite sve što mislite da znate do samog ulaska u projekt. Sve će se promijeniti sto puta u dva dana i važno je ostati fokusiran na cilj, ali pritom biti vrlo fleksibilan.

 
Odjel za komunikacije
Autor fotografija: hultindonesia.blogspot.com
 
Datum objave: 7.8.2012.
 
Galerija slika:
 
Ključne riječi: VERN, Tena-Pick, socijalno-poduzetništvo, Jakarta
 
Pošalji na: Pošalji na facebook Pošalji na twitter
 
Vezane novosti
 

na vrh