University of Applied Sciences
Kontakt   HR | EN
Agencija za znanost i visoko obrazovanje Certifikat za uspješno upravljanje kvalitetom ISO 9001:2008 Erasmus sveučilišna povelja Superbrands EFMD QUDAL
 
Vijesti








#EducationMeetsBusiness

Nekad smo AI tražili u Spectrumu i Amigi, danas je imamo u Googleu i Netflixu

Niz algoritama pretvara naš glas u fenomene, koji zatim čine pojam, na temelju kojeg naš mobitel poziva kontakt koji smo izgovorili.

Iako pojam umjetne inteligencije, eng. Artificial Inteligence – AI danas više nije nepoznanica, prisjetimo se, osamdesetih godina prošlog stoljeća on je bio poznat možda samo znanstvenicima i ljubiteljima znanstvene fantastike. Sjećate li se filma „2001.: Odiseja u svemiru“ (iz 1968.) i računala HAL 9000 koje kontrolira svemirski brod i komunicira s ljudskom posadom. Osim njih, igrači računalnih igara su na prvim kućnim računalima (Spectrum, Amiga, itd.) mogli misliti da se u igrama protiv računala, natječu protiv njegove umjetne inteligencije, ali ta računala nisu imala sposobnost učenja, pa bi nakon nekog vremena igra postala predvidiva, a igranje dosadno.

Što je zapravo AI

A što danas podrazumijevamo pod pojmom AI? To je dio računalne znanosti koji se bavi razvojem sposobnosti računala da obavljaju zadaće za koje je potreban neki oblik inteligencije, tj. da se mogu snalaziti u novim prilikama, učiti nove koncepte, donositi zaključke, razumjeti prirodan jezik, raspoznavati prizore itd. I stoga je upravo sposobnost učenja ono što otvara neslućene mogućnosti u primjeni umjetne inteligencije.

Uzmimo kao primjer korištenje glasovne pretrage kontakata na današnjem pametnom telefonu. Korisnik otvori aplikaciju, uključi mikrofon, izgovori ime osobe koju želi nazvati i mobitel sam nazove traženu osobu. No, iza ovog jednostavnog postupka stoji puno posla. Prvo, algoritam snimljeni zvuk mora pretvoriti u digitalni oblik. Zatim drugi algoritam digitalni zapis zvuka pretvara u niz fonema, pa se ti fonemi pretvaraju u smisleni pojam koji se može pretražiti u bazi kontakata (što rezultira telefonskim brojem), a tek nakon toga se aktivira algoritam koji poziva dobiveni broj. Ima li pogrešaka u tom procesu? Naravno, pogotovo na početku, ali češćim korištenjem postupka, mobitel sve bolje i bolje prepoznaje naš glas i nakon nekog vremena pogreške postaju zanemarive. I to je ta sposobnost učenja.

Raspoznavanje uzorka                               

Iako smo se na početku referirali na neke arhaične primjere u kojima smo tražili prisutnost umjetne inteligencije, danas je ona gotovo svugdje oko nas, a da toga nismo niti svjesni. Primjerice, Google na temelju korisničke povijesti pretraživanja samostalno predlaže proizvode koji bi korisnicima mogli biti zanimljivi i postavlja vezane oglase. Također, Netflix ima sustav koji na temelju emisija koje je korisnik pogledao preporučuje druge emisije koje bi mu mogle biti zanimljive. Umjetna inteligencija se primjenjuje i u sustavima autonomnih vozila, koja samostalno voze pomoću tehnika prepoznavanja zvuka i slike, odnosno raspoznavanja uzorka. Primjera je još mnogo.

Na preddiplomskom studiju Poslovna informatika itekako smo svjesni mogućnosti koje se otvaraju daljnjim širenjem ove tehnologije, zbog čega studentima prenosimo temeljne preduvjete i stručna znanja, kako bi svoju poslovnu karijeru uspješno mogli graditi u području primjene umjetne inteligencije. Ne želimo ih naučiti svome znanju, već im osvijestiti potrebu za neprekidnim učenjem jer se računalna tehnologija i AI neprestano razvijaju.

piše: mr. sc. Ivo Beroš,
predavač na VERN'u, o. d. voditelja preddiplomskog studija Poslovna informatika

 
Odjel za komunikacije
Autor fotografija: Petar Vučetić
 
Datum objave: 8.6.2018.
 
Ključne riječi: Poslovna-informatika, Ivo-Beroš, EducationMeetsBusiness
 
Pošalji na: Pošalji na facebook Pošalji na twitter
 
Vezane novosti
 

na vrh