University of Applied Sciences
Kontakt   HR | EN
Agencija za znanost i visoko obrazovanje Certifikat za uspješno upravljanje kvalitetom ISO 9001:2008 Erasmus sveučilišna povelja Superbrands EFMD QUDAL
 
Vijesti








VERN' Uspješnice

Radionice naše Vande Šagovac o hrvatskom znakovnom jeziku podržao i Grad Zagreb

VERN'ova diplomantica Vanda Šagovac, prva turistička vodičica za gluhe i nagluhe osobe u Hrvatskoj te predsjednica Udruge za kulturu osoba oštećena sluha Hrvatske „Svijet tišine“, uspješno provodi svoj projekt radionica hrvatskog znakovnog jezika. Radionice se izvode u okviru projekta „Prevencija neprihvatljivog ponašanja djece i mladeži kroz kulturu“, pod pokroviteljstvom Grada Zagreba.

U vrijeme kada sve češće svjedočimo porastu nasilja među djecom i mladima, ovakav je projekt i više nego dobrodošao jer osim preventivne, ima još jednu jednako važnu – edukativnu ulogu.

1. Možete li nam ukratko opisati kako ste došli na ideju da pokrenete ovakav projekt?

Kako sam gluha osoba i predsjednica Udruge za kulturu osoba oštećena sluha Hrvatske „Svijet tišine“, nastojim spajati svoju struku turističkog menadžera i kulture u svim aktivnostima koje provodimo. Vodim se premisom o učinkovitom iskorištavanju slobodnog vremena jer je ono presudno za formiranje osobnosti. Željeli smo mijenjati mladež i umjesto provođenja vremena u kafićima, ponuditi im mogućnost da se besplatno educiraju o kulturi, bontonu i hrvatskom znakovnom jeziku gluhih.

Edukacija je samo jedna od metoda prevencije neprihvatljivog ponašanja mladeži, a na taj ih način informiramo i senzibiliziramo prema osobama oštećena sluha, odnosno osobama s invaliditetom. Takva mladež predstavlja dobre temelje za nenasilnu i sretniju obitelj te sretniju zajednicu, jer će ta ista mladež stečeno znanje prenositi dalje svojim prijateljima, obitelji, rođacima te ih potaknuti da promisle o svojem ponašanju. Negdje je alat prevencije sport, kod nas je kultura.

2. Koje su glavne specifičnosti znakovnog jezika?

Znakovni jezik je, poput svih drugih jezika, komunikacijski sustav koji se koristi za razmjenu informacija između dvije ili više osoba. Nekad se smatralo da je znakovni jezik isključivo jezik zajednice gluhih osoba. Danas znamo da je to jezik zajednice gluhih i gluhoslijepih osoba, koje imaju zaseban kulturni i jezični identitet. Nekad su ga zabranjivali, ali danas znakovni jezik uživa puno priznanje kao poseban punovrijedni jezik.

Iako su istraživanja o lingvističkim aspektima hrvatskoga znakovnog jezika započela tek nedavno, postoje jasni dokazi da hrvatski znakovni jezik ima vlastitu gramatiku, različitu od hrvatskoga govornog jezika te da se usvaja i uči kao i svaki drugi strani jezik. U Hrvatskoj znakovni jezik nije još službeno priznat te je u tijeku donošenje Zakona o priznavanju hrvatskog znakovnog jezika gluhih i gluhoslijepih osoba.

3. S kakvim se sve izazovima u svakodnevnom životu susreću gluhe i nagluhe osobe?

Komunikacija je najveća barijera u svakodnevnom životu jer mi ne čujemo, a čujuće osobe ne poznaju hrvatski znakovni jezik. Pogrešno nas se često etiketira kao gluhonijeme osobe, što nije točno jer većina nas govori, mada ne u istoj mjeri kao čujuće osobe, tj. manje ili više artikulirano. I tu nastaje problem jer čujuće osobe smatraju da s nama ne mogu komunicirati, a nažalost nisu dovoljno educirani o drugim formama komunikacije koje mogu koristiti umjesto hrvatskog znakovnog jezika.

Stoga je ponajprije potrebno upoznati ljude s važnim činjenicama o kulturi gluhih te načinu ophođenja s osobama oštećena sluha, kako bi mogli ravnopravno sudjelovati u javnom životu, a poznavanje znakovnog jezika je samo bonus. Drugi najveći izazov su informacije. Zbog nedostatka sluha ograničeni smo u dobivanju informacija na novine, Internet, titlovane vijesti ili vijesti s prevoditeljem. Mi ne možemo pratiti vijesti preko radija, preko drugih emisija s našeg programa koje nisu titlovane, ne možemo slušati muziku, obavijesti npr. o voznom redu, te općenito obavijesti koje se izvikuju u javnom prijevozu, a koje su možda važne.

4. Što bi istaknuli kao glavne društvene dobrobiti ovog projekta?

Cilj projekta je organiziranjem radionica i edukacijom mladih o hrvatskom znakovnom jeziku gluhih te kulturi i bontonu gluhih, utjecati na njihovo senzibiliziranje prema osobama s invaliditetom, a slijedom toga se na taj način utječe i na prevenciju neprihvatljivog ponašanja mladeži. Edukacijom stvaramo MOST između zajednice gluhih (osoba s invaliditetom) i zajednice čujućih te uklanjamo barijere i stereotipe.

5. VERN'ovci će se također imati prilike pobliže upoznati s cijelim konceptom, na gostujućem predavanju 9. lipnja. Uz „teorijski“ dio, na prezentaciji ih očekuje i radionica.

Drago mi je da je VERN' prepoznao vrijednost naše radionice i pružio nam mogućnost da educiramo mlade studente. Drago mi je da će na radionici biti i studenti Turizma, jer potencijalne turiste čine i gluhi. Sukladno donošenju Strategije o razvoju socijalnog turizma u Hrvatskoj do 2020. godine, smatram da je i turističke djelatnike važno educirati o načinu ophođenja i komunikaciji s osobama oštećena sluha (osobama s invaliditetom).

Kako sam i sama gluha osoba, na radionici ću ponuditi i praktični dio, podijeliti svoja osobna pozitivna i negativna iskustva. Za razliku od većine drugih osoba s invaliditetom, gluhe osobe su mobilne osobe, samo s nedostatkom sluha i nedostatkom informacija. Vizualni su tipovi i jako vole putovati. Važno je educirati mlade što gluhe osobe zanima ili ne zanima kada posjećuju neku zemlju. Želim da privučemo više gluhih turista u Hrvatsku, kako bi svoja pozitivna iskustva prenijeli dalje i mogli reći da je naša zemlja pristupačna za osobe s invaliditetom.

Zaključak ovog projekta je rušenje predrasuda o nama gluhima. Ovim aktivnostima  pokušavamo te predrasude smanjiti, što nije lako, jer to ovisi o vama čujućima.

 
Odjel za komunikacije
 
Datum objave: 29.5.2014.
 
Ključne riječi: vanda-šagovac, vern-alumni, VERN-Intervju, VERN-uspješnice, radionice-znakovnog-jezika, Svijet-tišine
 
Pošalji na: Pošalji na facebook Pošalji na twitter
 
Vezane novosti
 

na vrh