„Veća zaposlenost mladih glavna je odgovornost dionika u obrazovanju i gospodarstvu“
Programska direktorica Iva Biondić, prodekanica za strateški razvoj VERN'a, u intervjuu za Jutarnji list najavila održavanje University-Business Foruma na Visu.
University-Business Forum (UBF) koji će se 19. i 20. listopada održati u sveučilišnom centru VERN’ Island School na otoku Visu okupit će domaće i međunarodne stručnjake iz akademskog i poslovnog sektora iz čak devet različitih zemlja.
Riječ je o forumu Europske komisije, koji će se u Hrvatskoj održati po prvi put, a programska direktorica Iva Biondić, prodekanica za strateški razvoj VERN’a, u intervjuu za Jutarnji list je pojasnila koje su teme ovoga foruma, tko su sudionici, što VERN’ poduzima kako bi poticao suradnju između obrazovanja i tržišta rada te zašto se europski forum održava baš na Visu.
Kako je došlo do suradnje VERN’a i UBF-a?
Nakon što smo na sjednici Savjeta VERN’a 2014. u dijalogu predstavnika akademskog i poslovnog sektora shvatili da nema ni razumijevanja ni komunikacije, a kamoli usklađenosti po pitanju kadrova koji su gospodarstvu i društvu potrebni i onih koje obrazovni sustav proizvodi, krenuli smo osmišljavati projekt OBRAD (obrazovanje i rad). Istraživala sam što od sličnih inicijativa postoji na europskoj i globalnoj razini, te sam tako otkrila UB Forum, a od 2015. sudjelovala sam na ukupno četiri takva foruma – u Vilniusu, Beču, San Sebastijanu te ove godine u Bruxellesu, kao jedan od govornika.
Našu OBRAD inicijativu predstavila sam u Beču Peteru Bauru, koji je u Glavnoj upravi za obrazovanje i kulturu Europske komisije zadužen za UB Forum, a nakon što je jedan od njegovih suradnika posjetio našu prvu OBRAD konferenciju, u lipnju prošle godine, dobili smo finalnu potvrdu da UBF dolazi u Hrvatsku.
Koja je ideja ovog okupljanja, kako ste birali sudionike?
Riječ je o forumu koji je pokrenula Europska komisija radi razvijanja i unapređenja interakcije između visokog obrazovanja i gospodarstva, odnosno razmjene znanja, iskustava i dobrih praksi između ova dva društvena sektora. Na prvom UB Forumu u Hrvatskoj sudjelovat će rektori sveučilišta u Rijeci i Splitu, VERN’a, ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić, predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja RH, Hrvatske udruge poslodavaca, EURASHE – Europske udruge visokih učilišta, stručnjaci za obrazovanje i tržište rada sa visokih škola i institucija iz Njemačke, Grčke, Francuske, Švicarske, Nizozemske, SAD-a, Slovačke, Irske i Hrvatske, predstavnici državnih agencija i uspješnih tvrtki te studenti.
Svi oni međusobno će razmijeniti iskustva i primjere dobre prakse o dualnom obrazovanju, usklađivanju binarnog obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada, učenju uz rad, međunarodnoj praksi, ulozi visokih škola u praćenju zapošljivosti studenata, ulozi gospodarstva i politike u poticanju poduzetništva na fakultetima, socijalnom poduzetništvu i inovacijama te obrazovanju za poduzetništvo.
Svi sadržaji foruma na Visu fokusirani su na veću zapošljivost i samozapošljivost mladih odnosno smanjenje njihove nezaposlenosti. To je ujedno, u njihovom djelovanju, i odgovornost svih dionika, bilo da dolaze iz visokoobrazovnog, gospodarskog, državnog ili neprofitnog sektora, koji sudjeluju u radu foruma.
VERN’ je među prvima shvatio jaz između potreba ekonomije i obrazovnog sustava. Koliko se to do danas promijenilo?
VERN’ je u Hrvatskoj pionir work-based poslovnog obrazovanja. Naši studenti nikada nisu doprinosili tom jazu. Upravo suprotno – osim što smo prvi pokrenuli studijske programe za poduzetništvo koji stvaraju i samozapošljive kadrove, kod nas je stjecanje iskustva u struci na svakom studijskom programu važan i obavezan dio studija. Bilo da je riječ o odlasku na praksu ili radu na projektu za neku od naših tvrtki partnera, naši studenti svoja prva radna iskustva stječu već tijekom studija i ona su im često i ulaznica za tržište rada. Pokretanjem projekta OBRAD htjeli smo na nacionalnoj razini osvijestiti: da je društvena odgovornost svih visokoobrazovnih ustanova da obrazuju kadrove u skladu s potrebama tržišta rada, da je odgovornost gospodarskih subjekata te potrebe jasno artikulirati te se uključiti u aktivnu suradnju s obrazovnim institucijama, te da je odgovornost državnih institucija, pa i medija i neprofitnog sektora, podržavati i omogućavati takvu suradnju. U tom kontekstu u zadnje dvije godine vide se neki pomaci, a o ozbiljnim promjenama moći ćemo govoriti tek kad vidimo ozbiljne pomake po pitanju nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj. Veća stopa njihove zaposlenosti jedini je stvarni cilj i pokazatelj uspješnosti ovih inicijativa.
Zašto UBF na Visu, a ne u Zagrebu?
Za Vis smo se odlučili jer nam je stalo da našim projektom „otočke inicijative“, kojim nastojimo oživjeti otok izvan turističke sezone, u centar na Visu dovedemo što više edukativnog i akademskog sadržaja. O razvoju otoka najčešće se govori u nekim urbanim sredinama, koje su kvalitetno povezane avionskim linijama da bi govornici mogli brže i lakše doći i otići. E mi smo htjeli malo promijeniti tu konformističku praksu. Baš jedna radionica na forumu bit će posvećena i socijalnim inovacijama i poduzetništvu na otocima, na kojoj će biti predstavljeni uspješni poduzetnički projekti iz Škotske i s Korzike te iz Komiže i Visa, pa je Vis i tematski, eto,bio adekvatna lokacija.
Je li otok koji je okrenut ljetnom turizmu spremno dočekao ideju za takav događaj?
Našu „otočku inicijativu“ grad Vis podržava od samog početka, u svim akademskim i poslovnim programima koje dovodimo ili ugošćavamo u svom otočkom centru. Tako je Vis i UBF prihvatio kao partnerski projekt, pa će se sve plenarne sesije odvijati u novoobnovljenom Hrvatskom domu.
Razumiju li stanovnici i lokalna uprava otoka potencijalne benefite od pretvaranja od isključivo turističke u mikro-sveučilišnu destinaciju?
Razumiju, iako naše ambicije na Visu nisu još u potpunosti ostvarene. Jednim djelom usporava nas birokratska regulativa koja ne prati dinamiku kojom se trebaju razvijati ovakvi smioni projekti. Iz tog razloga na Visu još nema kontinuirane izvedbe nekih naših cjelovitih studijskih programa, već samo povremenih izbornih modula. Mislim da su otočani, jednako kao i mi, očekivali brži razvoj, međutim i ovakvim tempom mi godišnje u mrtvoj sezoni ostvarujemo otprilike 2.000 noćenja naših studenata, predavača, polaznika i gostiju što nije mali doprinos lokalnoj zajednici.
Svjetska sveučilišta u značajnoj mjeri ovise o korporativnim sponzorima i donacijama čime se financiraju pojedine katedre i sveučilišni programi. Primjećuje li se kod nas zaokret u tom smjeru?
Ne bih rekla da tu ima značajnih pomaka u smislu da bi korporativni sektor financijski podupirao razvoj visokih učilišta. Ima nešto projektnog financiranja, obično kada tvrtke imaju jasan komercijalan interes od toga. Ali treba uzeti u obzir dvije stvar prije nego što se na to gleda kao neku lošu hrvatsku praksu. Takva praksa ni u Hrvatskoj ni u Europi nema tradiciju, a druga stvar je da bi tu praksu trebale prije svega strateški razviti visokoobrazovne ustanove kroz svoje Alumni organizacije.
Na VERN’u smo odlučili raditi pomake u skladu s naših akademskim interesima i komercijalnim interesima naših tvrtki partnera te ujedno raditi pionirske korake na uspostavi dualnog obrazovanja. S tim ciljem surađujemo na razvoju i izvedbi studijskih programa s tvrtkama poput Hrvatskog telekoma, Unicefa, Ubera, Falkensteinera, Erste i Raiffaisen banke i mnogih drugih, tako da naši studenti, mentorirani od strane naših predavača i zaposlenika tvrtki partnera, rade na živim projektima. To je pravi „University-Business Cooperation“ in vivo.
Detaljnije informacije o programu UBF-a i sudionicima možete saznati na službenoj internetskoj stranici http://www.ubforum-croatia.eu/.