Okrugli stol o važnosti stručnih studija

VU VERN’ ORGANIZIRALO OKRUGLI STOL O VAŽNOSTI STRUČNIH STUDIJA ZA GOSPODARSKI RAZVOJ HRVATSKE

ZA UBRZANI GOSPODARSKI RAZVOJ HRVATSKE NEOPHODNO JE POVEĆANJE BROJA STRUČNJAKA PRAKTIČARA

Zagreb, 3. listopada – Na inicijativu Njemačkog saveznog parlamenta (Bundestaga) na Visokom učilištu VERN' održan je okrugli stol 'Važnost stručnih studija za gospodarski razvoj– iskustva Savezne Republike Njemačke i Republike Hrvatske'.

Sudionici okruglog stola:

   1. Branko Štefanović, predsjednik Upravnog vijeća Visokog učilišta VERN';
   2. dr. sc. Dražen Kalogjera, zamjenik predsjednika Upravnog vijeća Visokogu učilišta VERN';
   3. doc. dr. sc. Mijo Vrhovski, dekan Visokog učilište VERN';
   4. prof. dr. sc. Pavo Barišić, pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske;
   5. NJ. E. Hans-Jochen Peters, veleposlanik Savezne Republike Njemačke u Republici Hrvatskoj
   6. Klaus-Peter Willsch, zastupnik u Njemačkom saveznom parlamentu (Bundestag) i predsjednik Njemačko-hrvatske parlamentarne skupine prijateljstva u Njemačkom saveznom parlamentu;
   7. Jo Krummacher, zastupnik u Njemačkom saveznom parlamentu (Bundestag);
   8. Josip Juratović, zastupnik u Njemačkom saveznom parlamentu (Bundestag);
   9. Horst Meierhofer, zastupnik u Njemačkom saveznom parlamentu (Bundestag);
10. Johannes Jung, zastupnik u Njemačkom saveznom parlamentu (Bundestag);
11. dr. sc. Jouko Havunen, direktor Instituta Levon sa Sveučilišta u Vaasi, Finska;
12. mr. sc. Velimir Rajković, dekan Tehničkog veleučilišta u Zagrebu;
13. prof. dr. sc. Marko Jelić, dekan Veleučilišta Marko Marulić u Kninu;
14. prof. dr. sc. Antun Pintarić, dekan Veleučilišta Lavoslav Ružička u Vukovaru;
15. prof. dr. sc. Ivo Andrijanić, dekan Visoke poslovne škole Libertas;
16. dr. sc. Ljerka Mintas Hodak, prodekanica Zagrebačke škole ekonomije i managementa;
17. mr. sc. Nenad Bakić, predsjednik Uprave Grupe Selectio;
18. dr. sc. Žarko Nožica iz Vijeća veleučilišta i visokih škola.

Teme okruglog stola:

   1. Položaj stručnih studija u europskom području visokog obrazovanja;
   2. Interakcija stručnih i sveučilišnih studija na načelima Bolonjskog procesa;
   3. Stručni studiji i regionalni razvoj;
   4. Privatna visoka učilišta i razvoj stručnih studija;
   5. Mogući oblici suradnje Njemačke i Hrvatske na razvoju stručnih studija.

Sudionici okruglog stola su upozorili na važnost povećanja udjela visokoobrazovanih stručnjaka praktičara u odnosu na ukupan broj fakultetski obrazovanih građana Hrvatske jer bez toga neće biti moguć planirani ubrzani gospodarski razvoj naše zemlje. Izneseni su podaci istraživanja iz kojih je vidljivo da su gospodarski razvoj neke zemlje i podizanje njezine konkurentnosti na svjetskom tržištu u bliskoj vezi s brojem obrazovanih stručnjaka praktičara. Primjerice, udio zastupljenosti studenata stručnih studija u ukupnom broju hrvatskih studenata iznosi 30%, dok je taj udio u visoko konkurentnoj Finskoj 50%.

Veliku poteškoću predstavlja i to što u Hrvatskoj još uvijek nisu dovoljno definirane razlike između sveučilišnih i stručnih studija i to u smislu terminologije, usmjerenosti studija, sadržaja, nastave, logičnog nastavka profesionalne karijere te zapošljivosti. U tom je smislu postavljeno pitanje zašto se sveučilišni studiji ne zovu znanstveni studiji čime bi se nedvosmisleno ukazalo na njihovu usmjerenost, kao što je to slučaj sa stručnim studijima. U Hrvatskoj još uvijek ne postoji mogućnost usavršavanja studenata stručnih studija na doktorskim studijima, iako oni sukladno Bolonjskom procesu, po završetku specijalističkog diplomskog stručnog studija imaju jednak broj ECTS bodova kao i studenti koji su završili sveučilišne studije. Također, završenim studentima stručnih studija onemogućeno je usavršavanje na diplomskim i poslijediplomskim sveučilišnim studijima, iako se završeni studenti sveučilišnih studija mogu dalje usavršavati na stručnim studijima. Sve to ukazuje na to da u hrvatskom obrazovnom prostoru postoji institucionalna nejednakost studenata sveučilišnih i stručnih studija te je nužno tu razliku poništiti. U vrlo živoj raspravi istaknuta je važnost regionalnih veleučilišta kao mjesta na kojima se kreira i realizira politika regionalnog razvoja i to identifikacijom komparativnih prednosti regije, procjenama mogućnosti razvoja, identifikacijom potreba za stručno obrazovanim kadrovima te procjenama raspoloživosti resursa regije. Zaključeno je da Hrvatska treba u što je moguće većoj mjeri koristiti pozitivna iskustva Njemačke u ovom području kako bi hrvatsko obrazovni sustav postao pravi pokretač razvoja hrvatskog gospodarstva.

GALERIJA FOTOGRAFIJA: