#EducationmeetsBusiness

Nova publika radio ne sluša – ona s njim komunicira

Današnja publika želi stalnu interakciju s omiljenim radijem, kroz on line i off line kanale – stream, snimalice, aplikacije, društvene akcije, itd.

Današnja publika želi stalnu interakciju s omiljenim radijem, kroz on line i off line kanale – stream, snimalice, aplikacije, društvene akcije, itd.

Radio je odavno prestao biti površan medij koji ne može pružiti kvalitetnu informaciju. Postao je brza, moćna i utjecajna platforma koja educira, pomaže i odgaja sredinu. Jednu predrasudu je pobio, no i dalje se bori s onom vječnom – je li vrijeme radija prošlo? Ne, nije, radio je danas jači i slušaniji nego ikada prije.

Nakon pojave prvih formatiranih radijskih postaja slušanost radija je porasla. Povećava se broj slušatelja koji radio slušaju svakodnevno, a publika češće koristi radio kao izvor informiranja i zabave. Istraživanja Europske radiodifuzijske unije u posljednjih pet godina pokazuju kako je radio medij kojemu se najviše vjeruje i ta stopa povjerenja iz godine u godinu raste. 

Interakcija sa slušateljima

Današnja publika voli biti uključena u medijski sadržaj, a upravo joj napredna tehnologija to i omogućuje. Mlađa publika koju čine slušatelji srednjoškolskog uzrasta i studentskih generacija, s radijem komunicira kroz „igru“ i praktična istraživanja te 24-satnu interakciju putem društvenih mreža koje su mjesto susreta i druženja. Dakle, povezanost radijske postaje sa slušateljem veća je no ikada, a omiljeni radio publici postaje dio života. Komunikacija s publikom je interaktivna jer se medij koristi aktivno i kreativno, a publika se razvija iz uloge pasivnog konzumenta u ulogu korisnika i sudionika u stvaranju medijskog sadržaja.

Online streamingje omogućio i vizualni kontakt slušatelja s radijskom postajom. Razvoj moderne tehnologije unaprijedio je odnos radijske postaje i slušatelja do jedne potpuno nove razine na kojoj se njihova komunikacija odvija putem različitih modernih platformi i aplikacija, poput mobitela, onlineplatformi, društvenih mreža, streama, televizije, YouTube kanala, podcasta, itd. Nadalje, radijske postaje koriste sve dostupne platforme kako bi plasirale vijesti do publike, u formi koja je njoj najkorisnija, a takvo je umrežavanje dovelo do razvoja nove multimedije, koja pruža mogućnost konzumacije radijskog sadržaja kakav je ranije bio dostupan isključivo putem klasičnog FM prijemnika.

„Halo, je li to radio?“

Nekada je publika morala telefonom kontaktirati radijsku postaju ili joj poslati pismo kako bi s njom komunicirala, dok danas s omiljenom radijskom postajom ostvaruje interakciju u realnom vremenu – putem snimalica na aplikacijama te WhatsApp i Viber grupama, čime stvaraju prisan i prijateljski odnos s omiljenom radijskom postajom. Popularne su i razne varijante off air aktivnosti kojima se slušatelji povezuju s radijskom postajom kroz razne oblike zajedničkih akcija poput koncerata, društveno odgovornih aktivnosti, uređenja prostora i slično.

No, iako je nova tehnologija olakšala put do slušatelja, jednako tako ona predstavlja i opasnost zbog pojave veće količine informacija koje se brže kreću. Kako spriječiti nekontroliranu objavu neprovjerenog sadržaja i pad kvalitete prenesene informacije? Kako slušatelju prenijeti poruku kada on već ima sve dostupne informacije?

Zahtjevnija publika

Radio se danas sluša na drugačiji način, no očekivanja publike ostala su ista – slušatelji žele čuti relevantne vijesti te stvarne ljude s kojima se mogu poistovjetiti i njihove priče. Sadržaj koji je slušatelju već poznat mora pružiti novu perspektivu, dati dodanu vrijednost već primljenoj informaciji te više nego ikada ranije dati publici odgovor na postavljeno pitanje i ponuditi rješenje na zadani problem. Današnja publika želi sudjelovati, vjeruje kako rješenja postoje te se ne želi osjećati bespomoćno. Novi smjer uključuje komunikaciju sa slušateljem koji želi čuti vijesti koje nešto znače i osjećati se povezano i korisno unutar zajednice. 

Radio je danas bolji, brži, dostupniji. U svakom je džepu i na svakom koraku. Zbog toga je i publika postala zahtjevnija, ima veća očekivanja, ali i više izbora. A radio ju prati. Slijedi trendove i prilagođava se novom slušatelju. Kreativan je, inovativan i drugačiji. Radio spaja ljude i pokreće komunikaciju. Oduvijek je bilo tako. Jedina je razlika u tome što je nekada slušatelj komunicirao s „kutijom koja svira“, dok je danas u prisnom odnosu s radijem koji mu je prijatelj, kojemu vjeruje, kojemu se povjerava, koji je uvijek tu uz njega i koji ga neće iznevjeriti. 

piše: Silvija Londero, 
predavačica na VERN’u, preddiplomski studij Novinarstvo

Odjel za komunikacije
Datum objave: 17.8.2018.